Često se studenti s invaliditetom svrstavaju u jednu, posebnu kategoriju, što je i više nego neopravdano. Svi studenti, neovisno o invaliditetu, imaju razne izazove i teškoće u obrazovanju koje ponekad mogu biti ozbiljnije, a ponekad neznatne. Upravo je to bitno spoznati kada govorimo o procjeni i ocjenjivanju.
Akademska procjena važan je dio procesa učenja koji nam omogućava da studentima pružimo potrebnu potporu i povratnu informaciju. Procjena mora biti sveobuhvatna, objektivna, dosljedna, pravedna i povezana s ishodima učenja, no ponekad je za ostvarenje postavljenih kriterija potrebna određena prilagodba. Stoga je iznimno važan individualizirani pristup i posebna pozornost usmjerena na opravdanost pojedinih prilagodbi kako one ne bi narušavale akademski standard.
OBLICI PRILAGODBE PROCJENE ZA POTREBE STUDENATA S INVALIDITETOM
Prikladnost prilagodbe procjene ovisi o metodi, potrebama studenta i ishodima učenja, a moguće je izdvojiti četiri oblika prilagodbe procjene:
- Promjena okolnosti → ishodi učenja i način procjene ostaju nepromijenjeni, ali se nadopunjuju okolnosti (npr. student s oštećenjima vida na pismenom ispitivanju može diktirati svoje odgovore osobi koja ih zapisuje)
- Promjena procjene → promjena jednog aspekta procjene, pri čemu ciljevi učenja ostaju isti, a neki od kriterija procjene se mijenjaju (npr. individualna prezentacija za studenata sa psihičkim smetnjama koji ne može održati prezentaciju pred grupom)
- Alternativna procjena → zamjena standardnog način procjene uz promjenu kriterija, dok ishodi učenja ostaju isti (npr. produženo vrijeme rada)
- Isključivanje mogućnosti prilagodbe → očuvanje akademskih standarda bez prilagodbi
PRILAGODBE U PISMENOJ PROCJENI
Prilagoditi dijelove pismenog ispita ne znači u cijelosti zamijeniti pismene ispite usmenim ispitivanjem, pritom prilagoditi možemo sve elemente pismenog ispita osim onih koji su propisani ishodima učenja. U pravilu, tek manji broj studenata s invaliditetom neće moći obaviti pismeno ispitivanje znanja, no ako su primjerice pauze za odmor i dopušteno dodatno vrijeme preveliki potrebno je razmotriti alternative.
Neke od prilagodbi u pismenoj procjeni mogu biti:
- promjena teme ili detaljna prorada manje količine teksta umjesto opširnijeg čitanja velikog broja izvora
- podešavanje vremena održavanja ispita i omogućavanje alternativnog roka završetka (za studente s oštećenjima sluha i vida moguće produljiti vrijeme pisanja do 100%, a studentima s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom i ADHD – om za 50% više od predviđenoga)
- dodatno osvjetljenje, elektronsko povećalo (CCTV), papir za pisanje s debelim crtama, žuti/krem ili bijeli mat-papir uz uvećani tisak (za studente s oštećenjima vida)
- stolice s naslonom i stolovi podesive visine i nagiba (za studente koji otežano koriste standardne)
- uvećati tisak i razmake između pitanja, podebljati tekst i koristiti velika tiskana slovima na žuto/krem ili bijelom mat-papiru (za studente s ADHD-om)
- stanke za odmor (za studente koji osjećaju bolove, umor ili imaju teškoće s održavanjem pažnje)
- izravnost i jasnoća pitanja, upotreba kratkih i jednoznačnih rečenica
- pristupačno mjesto provedbe procjene (npr. prostorija s lako dostupnim toaletom, pristup liftom)
- omogućiti prisutnost pomagača ili asistenata (pomoć u pisanju, čitanju materijala, okretanju stranica, dodavanju pribora, namještanju opreme i sl.)
PRILAGODBE U USMENOJ PROCJENI
Nekim studentima s invaliditetom usmena procjena lakši je način demonstracije stečenih kompetencija dok nekim studentima oštećenje znatno otežava usmenu procjenu, pa će biti potrebna dodatna oprema ili vršnjačka potpora, a nezaobilazan je individualni dogovor sa samim studentom.
Neke od prilagodbi u usmenoj procjeni mogu biti:
- modificiranje kriterija ako su povezani s govorom tijela ili interakcijom s publikom
- izlaganje pred studentom asistentom
- podjela usmenog ispitivanja u nekoliko dijelova sa stankama za odmor
- omogućavanje izlaganja u sjedećem položaju
- produljeno vrijeme izlaganja
PRILAGODBE U ONLINE PROCJENI
Korištenje novih tehnologija u procjeni navodi se kao mjera koja povećava neovisnosti i kvalitetu života osoba s invaliditetom jer im omogućuje ravnopravno uključivanje i maksimalno korištenje vlastitih potencijala. Korištenje računala s dodatnom opremom Brailleovog retka, govorne jedinice ili elektronske bilježnice, programom Text to speech za korigiranje teksta ili programom Spell checking software za provjeru pravopisa, uvelike može doprinijeti kvalitetnom obrazovnom iskustvu studenata s invaliditetom.
Neke pojedinosti koje je potrebno imati na umu kod online procjene su:
- kompatibilnost programske opreme i online okoline
- podnaslovi, prijepisi i druge vizualne alternative kod korištenja video i audio snimaka (za studente s oštećenjem sluha)
- omogućiti procjenu preko tipkovnice za studente koji ne mogu koristiti miš
OCJENJIVANJE I PRUŽANJE POVRATNIH INFORMACIJA
Pružanje povratnih informacija o postignuću u pravilu je slično za sve studente, međutim potrebno je uzeti u obzir svaku teškoću koja karakterizira neko oštećenje, a čije karakteristike ne bi trebale biti predmetom ocjenjivanja (npr. pravopisne i gramatičke pogreške, slaba rečenična konstrukcija, teškoće u strukturiranju odgovora, slab ili varijabilan rukopis i dr. ovisno o oštećenju). Povratne informacije potrebno je davati u obliku koji osigurava princip dostupnosti (npr. studentima s disleksijom ili oštećenjem vida dajemo verbalnu, umjesto rukom pisane povratne informacije)
Na kraju nastavnog procesa svi studenti pokazuju do koje su mjere usvojili ishode učenja, ali način na koji će to pokazati razlikovat će se s obzirom na njihove prednosti kako bi svoje kompetencije mogli pokazati na njima primjeren način. Međutim ne smijemo zaboraviti da su mnoge prilagodbe, kao što su kvalitetno pripremljeni uručci, kombiniranje pisanih i verbalnih uputa, fleksibilnost u metodama procjene zapravo kvalitetna praksa poučavanja i učenja koja koristi svim studentima.
Tekst je sažela i uredila studentica Lucija Perešin, univ. bacc. paed. prema:
Pahljina Reinić, R., Kranželić, V., & Haničar, E. (2021). Procjena i ocjenjivanje ishoda učenja. U A. Vulić-Prtorić, V. Kranželić, & A. Fajdetić (Ur.), Izvođenje nastave i ishodi učenja (str. 159–199). Sveučilište u Zadru
Više informacija dostupno je u priručniku: Izvođenje nastave i ishodi učenja